Povodom 5. juna, Svetskog dana zaštite životne sredine, Sekretarijat za zaštitu životne sredine osvrnuo se na najznačajnije projekte i aktivnosti koje je realizovao ili započeo u proteklom periodu.
U domenu zaštite prirode i prirodnih resursa nastavljena je zaštita prirodnih područja grada Beograda i podizanje njihovog ekološkog statusa radi ublažavanja i sprečavanja poremećaja biološke raznovrsnosti na teritoriji grada, a kroz pripremu za zaštitu forlanda leve obale Dunava, staništa ptice mali vranac, kao i za zaštitu područja Ade Ciganlije i jezera Bela reka, za koje se akt o zaštiti očekuje u ovoj godini, navedeno je iz ovog sekretarijata za Beoinfo.
Nastavljeno je sa realizacijom programa upravljanja zaštićenim prirodnim dobrima (ukupno 44 zaštićena područja, u koje se ubrajaju pojedinačna stabla, šume, gradske šume, zaštićena staništa, očuvani geološki profili koji svedoče o postanku naše planete, kao i staništa pojedinih vrsta ptica, gljiva i biljaka), što doprinosi sprečavanju procesa direktnog uništavanja prirodnih staništa, unošenja alohtonih i invazivnih vrsta, kao i nekontrolisanog i prekomernog iskorišćavanja bioloških resursa.
U cilju sanacije i podizanja kvaliteta vodotoka na teritoriji Beograda, pokrenuta je izrada strategije upravljanja vodotocima II reda, koji su u nadležnosti Grada.
Kako bi borba protiv klimatskih promena bila efikasnija, započeta je izrada Strategije uticaja klimatskih promena na interakciju ekosistemskih usluga u korišćenju i upravljanju šumskim resursima Beograda, koja ima za cilj definisanje niza mera i aktivnosti kojim će se povećati otpornost šuma na klimatske promene, a samim tim i korišćenje ekosistemskih usluga u budućim godinama. U međuvremenu, nastavljeno je sa projektom pošumljavanja novih površina i sadnjom drvorednih sadnica na javnim površinama.
Uspešno je realizovan niz projekata priključenja grejnih instalacija u objektima škola i vrtića na teritoriji grada na sistem daljinskog grejanja ili na distributivni sistem prirodnog gasa. Cilj ovih projekata je smanjenje emisije štetnih gasova u objektima u kojima boravi veliki broj dece. Osim što je poboljšan kvalitet vazduha u okolini škola i vrtića, priključenjem je povećana i energetska efikasnost.
Povećanju energetske efikasnosti objekata doprinosi i uređenje „zelenih krovova”, koji čine važan deo zelene infrastrukture, posebno u gusto izgrađenim delovima grada, a u toku je i priprema za realizaciju tri projekta ozelenjavanja krovova javnih objekata u gradu. Kako je očuvanje životne sredine zajednički projekat građana i Gradske uprave, Sekretarijat za zaštitu životne sredine pozvao je građane objavom Vodiča za predlaganje ideja građana iz oblasti zaštite životne sredine da se aktivno uključe u očuvanje i unapređenje životne sredine u gradu.
Aktivno učešće građana prepoznato je i kroz realizaciju javnog poziva za pružanje podrške građanima za kupovinu bicikala kao ekološki prihvatljivog transporta „Kupuješ bajk? Uštedi 5.000!”, koji je realizovan u saradnji sa udruženjem „Jugo cikling”. Cilj projekta je da se građani motivišu da umesto automobila koriste neki od zdravih vidova prevoza i time utiču na smanjenje zagađenja životne sredine i zbog toga će projekat biti nastavljen i u toku ove godine.
U cilju edukacije, pre svega dece, Sekretarijat za zaštitu životne sredine je sa Mašinskim fakultetom Univerziteta u Beogradu realizovao projekat „Interaktivna tabla za edukaciju dece o selekciji otpada i reciklaži”, koji će na novi, interaktivni način doprineti razvijanju svesti o potrebi i mogućnostima ličnog angažovanja dece u selekciji i reciklaži otpada. Ovaj projekat je veoma važan za ekološku edukaciju dece predškolskog i školskog uzrasta, ali i za međugeneracijsko povezivanje jer stimuliše ljude da se brinu o zaštiti životne sredine svih članova porodice.
U domenu upravljanja otpadom učinjeni su najveći pomaci koji se, pre svega, ogledaju u zatvaranju odlagališta otpada u Vinči i izgradnji nove sanitarne deponije, čime je započeto deponovanje komunalnog otpada na zakonom propisani način, kao i u izgradnji postrojenja za tretman procednih voda na deponiji Vinča, izgradnji kombinovanog postrojenja za tretman i proizvodnju energije iz otpada, čiji se početak rada očekuje u ovoj godini, te izgradnji postrojenja za tretman građevinskog otpada. Navedeni projekti su realizovani u saradnji sa privatnim partnerom – konzorcijumom SUEZ&I-Environment i Društvom sa posebnom namenom „Beo čista energija”.
U cilju unapređenja sistema upravljanja otpadom donet je niz dokumenata poput Lokalnog plana upravljanja otpadom grada Beograda 2021–2030, Akcionog plana upravljanja otpadom od građenja i rušenja u gradu Beogradu za period 2022–2030, Plana za postavljanje podzemnih kontejnera za selekciju otpada i reciklažu u periodu 2019–2029. godine za gradske opštine Stari grad, Vračar, Savski venac i Novi Beograd, a u toku je izrada navedenog plana za GO Zvezdara.
U toku je izrada planske i tehničke dokumentacije za potrebe izgradnje reciklažnih centara i transfer stanica (transfer stanice u Mladenovcu, reciklažnog centra u Zemunu i Dobanovcima), kao i uspostavljanja sistema primarne reciklaže u domaćinstvima.
Kako je učešće privatnih operatera u upravljanju otpadom neophodno za uspostavljanje održivog sistema upravljanja otpadom u gradu, Sekretarijat je objavio Vodič za odabir lokacije i pribavljanje dozvole za upravljanje otpadom kao pomoć operaterima za brže ishodovanje dozvola.
U kapitalne projekte Sekretarijata spada i „Akustičko zoniranje Beograda” koje je bilo osnov za donošenje Odluke o određivanju akustičkih zona na teritoriji grada Beograda, zaključeno je u saopštenju iz ovog sekretarijata.