Beograd je zeleni grad i u poslednjoj deceniji značajno je proširivao i povećavao zelene površine, izjavila je gostujući u Beogradskoj hronici sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević.
– Za povećanje i obnavljanje šuma u Beogradu se poslednjih deset godina koristilo 2,5 miliona šumskih sadnica, posađeno je oko 60.000 drvorednih sadnica, tako da 760 ulica u gradu ima svoje drvorede. Jedna trećina Beograda je pod zelenim površinama i to je naše bogatstvo – poručila je Ivana Vilotijević.
Prema njenim rečima, Sekretarijat za zaštitu životne sredine će nastaviti sa tom praksom. Važno je, dodala je, očuvati ono što imamo, poboljšavati kvalitet i koliko je moguće u parkovskim zonama, povećavati zelene površine.
– Na teritoriji grada zelenih delova, odnosno šumovitih delova ima oko 16 procenata. Planom strategije pošumljavanja grada taj procenat je sa 13 povećan na 16 odsto. Imamo i 15 procenata javnih zelenih površina i kada se sve to sabere imamo ukupno 31 procenat zelenih površina – naglasila je sekretarka Vilotijević.
Ona je istakla da stablo nije jedino koje utiče na životnu sredinu, odnosno na poboljšanje kvaliteta vazduha.
– Stablo ima svoju biološku vrednost kada je aktivno, ima i svoje godine kada doprinosi prirodi. Tako recimo, listopadno stablo miruje od kraja oktobra do početka aprila i tada ne možemo da očekujemo da će ono da utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha. Sa druge strane mi potenciramo podizanje novih šuma i obnavljanje stabala. Stablo koje pozitivno utiče na životnu sredinu je ono koje ima najveću lisnu masu. Ne smemo da zaboravimo da šume i parkovi imaju i sportsko-rekreativne efekte, turističke, tu je i biodiverzitet – pojasnila je Ivana Vilotijević.
Sekretarka je rekla da postoji jasna procedura kada stablo sme da bude posečeno.
– Za sve što se nalazi na javnim površinama Grada Beograda postoji procedura. Sekretarijat za komunalne i stambene poslove je nosilac tog posla i nadležna komisija koja može da dozvoli ili ne dozvoli taj proces. Dva člana Sekretarijata za zaštitu životne su deo komisije. Skupštine stanara treba da se obrate Sekretarijatu za komunalne i stambene poslove i podnesu zahtev. Komisija izlazi na teren i daje mišljenje. Investitori takođe ne mogu da seku stabla kako oni misle, već podnose zahtev nadležnom Sekretarijatu, postoji planski dokument koji moraju da dostave, kao i dozvolu za izgradnju i na osnovu toga komisija izlazi na teren. Odobrenje za seču ne daje se sve dok investitor ne uplati određenu naknadu za vrednost stabala koja se uklanjaju – zaključila je sekretarka Ivana Vilotijević.
beogradski.rs